Neke od najčešćih internističkih bolesti kao što su to povišeni tlak i šećerna bolest mogu dovesti do teškog oštećenja bubrega (kronične bolesti bubrega), kada život nije moguć bez nadomjesne terapije (dijalize ili transplantacije).
Zbog značajki građe i funkcije, bubreg je izložen oštećenjima u brojnim bolestima koje primarno ne pripadaju području nefrologije (autoimune bolesti, hematološke bolesti, bolesti probavnog sustava itd.), međutim zahvaćenost bubrega može pogoršati prognozu bolesti i komplicirati liječenje.
Prema dostupnim podacima, kronična bolest bubrega u općoj je populaciji prisutna u 8-12-16% osoba. Stoga je logično da praktički sve razvijene zemlje svijeta sustavno provode akcije otkrivanja kronične bolesti bubrega sa ciljem da se bolest na vrijeme otkrije i liječi kako bi se zaustavilo napredovanje oštećenja funkcije bubrega ili, ako je moguće, bolest izliječila.
Neke od bolesti koje izravno ne ugrožavaju život kao što su to npr. ponavljajuće bakterijske infekcije mokraćnog sustava, bitno utječu na kvalitetu života i razlogom su čestog uzimanja antimikrobne terapije sa svim njezinim posljedicama. Kod takvih je pacijenata potrebna detaljna obrada kako bi se pokušalo prepoznati i otkloniti uzrok bolesti i faktore koji joj pogoduju.
Genetske bolesti bubrega češće su nego što se to prije mislilo i znalo, a mogućnosti njihova otkrivanja danas su značajno bolje.
Poremećaji u laboratorijskim nalazima otkriveni slučajno ili tijekom sistematskih pregleda mokraće ili krvi ili nekom metodom oslikavanja (UZV, rtg, CT, MR, pretraga radioizotopom) koji se ne očituju nekim subjektivnim tegobama, čest su razlog zabrinutosti osobe u koje je taj poremećaj otkriven i mogu biti znakom neprepoznate bolesti mokraćnog sustava.
Kako izgleda pregled bubrega i mokraćnog sistema?
Na temelju kompletnog internističkog pregleda (anamneza i fizikalni pregled) i uvida u postojeću zdravstvenu dokumentaciju u Poliklinici Osteomedic postavljamo dijagnozu bolesti, objašnjavamo patološki nalaz mokraće, krvi ili metode oslikavanja te dajemo mišljenje.
Kad konačna dijagnoza nije poznata, otvaramo diferencijalnu dijagnozu, predlažemo plan pretraga i nakon što se ustanovi o kojoj se bolesti radi, plan liječenja.
Kod bolesnika s visokim tlakom nastojati ćemo ustanoviti ima li povišeni tlak prepoznatljiv uzrok (sekundarna hipertenzija), u kojoj su mjeri oštećeni ciljni organi (srce, krvne žile, bubreg, mozak), te, ukoliko je dosadašnje liječenje neuspješno ili lijekovi uzrokuju nuspojave, predložiti ćemo liječenje koje ima za cilj ne samo regulaciju tlaka već, ako je moguće, zaustavljanje oštećenja ciljnih organa i pogoršanje metaboličkih pokazatelja.
Ženama koje žele zatrudnjeti a imaju visoki tlak i/ili kroničnu bolest bubrega protumačiti ćemo koje rizike za njihovo zdravlje i zdravlje djeteta nosi trudnoća i ako je primjereno, prilagoditi terapiju.
U slučaju kada je funkcija bubrega jako oštećena što znači da je kronična bolest bubrega toliko napredovala da je život nemoguć bez nadomjesne terapije, predložit ćemo najbolji način nadomjesnog liječenja (transplantacija, peritonejska ili hemodijaliza) uvažavajući pritom mišljenje, želje i mogućnosti bolesnika.