Tresu mi se ruke - koji je razlog?

Esencijalni tremor je čest oblik tremora karakteriziran obostranim, uglavnom simetričnim posturalnim i kinetičkim tremorom šaka i podlaktica, a rijetko može zahvatiti glavu (uvijek uz odsutnost nevoljnog abnormalnog položaja glave). Javlja se najčešće u šezdesetim i sedamdesetim godinama života, no može se javiti i puno ranije, već oko dvadesetih godina života. Bolesnik se žali na otežano pisanje (slova su velika i nepravilna), poteškoće pri primicanju žlice ili čaše ustima, otežano izvođenje finih kretnji rukama, nevoljne kretnje glave tipa "da-da" ili "ne-ne".

Esencijalni tremor može se pojačati pri emocionalnom stresu, umoru te uzimanju nekih lijekova, a smanjuje se uzimanjem alkohola. Smatra se da postoji pozitivna obiteljska anamneza u oko 17% do 100%. Kod većine slučajeva poremećaj napreduje vrlo sporo kroz više godina, no može postati značajno ograničavajući u svakodnevnom životu. Pri praćenju esencijalnog tremora, obzirom da ne postoji jasan dijagnostički test njegove potvrde, važno je uočiti eventualnu pojavu drugih neuroloških simptoma (drugi poremećaji pokreta, nestabilnost, kognitivne smetnje i drugo) što zahtjeva dodatnu obradu u smislu isključenja drugog neurološkog stanja. Ukoliko tremor utjeće na kvalitetu života i djeluje ograničavajuće, moguće ga je suprimirati lijekovima (propranolol, primidon, ili eventualno klonazepamom, topiramatom i gabapentinom). U slučaju neuspjeha farmakološkim liječenjem, kod teških oblika tremora u obzir dolazi i liječenje dubokom moždanom stimulacijom (DBS).

Tremor u sklopu Parkinsonove bolesti najčešće se javlja u obliku 4Hz do 6Hz tremora u mirovanju, u samom početku zahvaća jedan ekstremitet (uglavnom šaku), a s vremenom se širi i na drugu stranu tijela. Tremor vrlo često zahvaća palac i kažiprst pa se opisuje "poput brojanja novca", no može zahvaćati i podlakticu, nogu, bradu. Neki bolestici imaju izražen posturalni tremor, uglavnom prisutan uz tremor u mirovanju. Liječenjem drugih simptoma Parkinsonove bolesti suprimira se i tremor u većini slučajeva.

Distonijski tremor javlja se u dijelu tijela zahvaćenom distonijom (npr. kod cervikalne distonije - nevoljni izvijajući pokreti vrata). Ovaj oblik tremora pojača se pri voljnom poketu suprotnom od distonijske mišićne kontrakcije. Liječi se kao i sam poremećaj fokalne distonije, lokalnom aplikacijom botulinum toksina.

Tremor može biti simptom i brojnih drugih neuroloških poremećaja, najčešće ukoliko se javlja uz druge simptome (nekih degenerativnih bolesti mozga, metaboličkih poremećaja, utjecaja nekih lijekova, nekih genetskih poremećaja), a postoji i psihogeni tip tremora.

Ukoliko primjetite tremor ruku ili drugog dijela tijela koji Vas ometa u svakodnevnom životu, a osobito ukoliko se pogoršava u amplitudi ili distribuciji ili se javlja uz druge simptome (motorički, osjetni ispad, nestabilnost, psihički i kognitivni ispadi, druge nevoljne kretnje) potrebno je javiti se neurologu koji se bavi poremećajima pokreta.

Pravilnim uvidom u anamnezu, tijek bolesti, kliničku sliku, neurolog će planirati adekvatnu obradu u smislu isključenja sekundarnog uzroka tremora. U razgovoru s bolesnikom raspravit će rezultate traženih nalaza te objasniti o kojem poremećaju se radi. Ukoliko je potrebno liječenje uključit će se potrebna terapija te dalje pratiti klinički tijek bolesti.

U zaključku, ruke se mogu tresti u sklopu potpuno fiziološkog stanja pojačano pri određenim stresorima, no moguće je da se radi o simptomu esencijalnog tremora ili nekog drugog neurološkog poremećaja.